Follow us on:

Facebook Twitter LinkedIn YouTube

National Assembly

‘En bidze politik pour fer damage control,’ dirizan lopozisyon |11 November 2022

‘En bidze politik pour fer damage control,’ dirizan lopozisyon

Lider Lopozisyon Sebastien Pillay

Dirizan lopozisyon dan Lasanble Nasyonal, Sebastien Pillay, in dir ki bidze 2023 ki Minis responsab pour finans, Naadir Hassan, ti prezante semenn pase i enn politik pour fer damage control e ki gouvernman LDS pa senser.

“Olye asize e prepar byen bann baz lo ki zot pou prezant zot bidze gouvernman in degaze e vin anmenn en gato ki pa ankor fini kwi kot serten, sirtou bann ki o plase, a kontinyen manz lakrenm tandis ki ou sa Kreol la ater ou pa pou ganny nanryen,” Onorab Pillay ti dir yer letan i ti pe donn son larepons lo prezantasyon bidze pour lannen prosenn.

Onorab Pillay i dir ki lenkonpetans gouvernman LDS, e son mank konpasyon, in plonz en gran kous nou popilasyon dan la provrete.

I’n fer resorti ki apre de lannen kot gouvernman LDS in opouvwar, olye soulaz nou bann dimoun ki dan bezwen, zot in anmenn en politik kot Leta in prefere fer lekonomi lo ledo malere, zis pour montre zot konn fer politik ser sang avek zot dirizan ek IMF.

“Ler minis i dir nou ki gouvernman in met 21 milyon roupi pour donn breakfast zanfan i en sours lafyerte e rekonpans pour nou sakrifis e nou menm war politisyen LDS bat lanmen, sa i fer lapenn. Pa ti ava meyer si nou pep ti kapab afford pour donn breakfast zot zanfan. Ler social safety net i monte par 61.8 milyon roupi eski la nepli annan labi? Eski la sa pa pe viz eleksyon? Eski pa i vre alors dimoun pe soufer?” Onorab Pillay ti demande.

I ti kontinyen an dizan ki gouvernman in koz en ta mansonz avek pep Seselwa lo fason lekonomi ti ganny zere dan lepase e ki sa i fo.

I dir Seselwa i bezwen realize ki pandan sa de dernyen lannen in annan bokou propagann ki’n ganny fer pour fer krwar ki gouvernman LDS in erit en pei avek en kof vid e sa bann mezir ki in pran se akoz leta ki i ti zwenn pei an Oktob 2020, e se gouvernman US ki responsab pour sa me ki tousala i totalman fo.

“Bann sirkonstans in ganny manipile pour rakont bann mansonz lo ki mannyer gouvernman US ti pe zer lekonomi nou pei e se LDS ki ozordi pe delivre nou lekonomi. Sa i bann mansonz e zis parey zot kanpanny lo pri lavi, sa i zis en bat latet,” Onorab Pillay in dir.

I’n fer resorti ki i bon alor ki nou met keksoz okler pour ki gouvernman LDS i enn fwa pour tou aret anbet pep Seselwa.

I dir ki se bann polisi, striktir ek kad ladministrativ ki gouvernman US in met anplas ki ozordi gouvernman LDS pe zis servi pour li zer pei e ki se sa laverite.

An sa ki konsern rezerv finansyel pei, Onorab Pillay i dir ki gouvernman LDS i zwe bliye ki depi reform ekonomik an 2008, gouvernman US in asire ki Sesel in fer en balans primer fiskal par lao 2.5%. E tou le lannen konsekitiv rezerv deviz etranzer dan Labank Santral in touzour par lao 500 milyon dolar gross e par lao 400 milyon dolar net.

I dir Labank Santral ti fer resorti dan son rapor lo rezerv an 2019 ki sa i sinifi en amelyorasyon 8.3%.

“Sesel pa’n zanmen en kales kase, kof pa’n zanmen vid. Target rezerv deviz ti kontinyelman ganny depase pandan sa bann lannen. Sa pa ti en gouvernman ki pe fel me ti plito en gouvernman ki ti pe konstrir en baz solid pour nou pei.”

Pour kontinyen demontre sa ki i dir i mansonz gouvernman, Onorab Pillay in demann tou Seselwa pour not byen ki an Avril 2020 nou rezerv ti 591 milyon e lakantite rezerv ki ti a dispozisyon pei ti 439 milyon dolar. Sa ti vedir ki pei ti annan en ekivalan demann pour deviz etranzer pour en peryod 7.8 mwan an 2019.

“Sa ki tou Seselwa i bezwen konpran i si gouvernman US pa ti’n met sa bann polisi an plas an Avril 2020, nou lekonomi pa ti pou’n rekipere parey i pe fer ozordi. Alors ler LDS i vin koz 10% logmantasyon konmsi sa en kado ki i pe donn ou, sa i fo. Sa i sakrifis ki ou’n fer avan LDS ti vini. Lekonomi Sesel ozordi i la, gras a sa bann bon fondasyon ki gouvernman US in met anplas.’’

Lo size pri lavi, Onorab Pillay i dir dan son ladres Minis Finans pe dir nou ki i ti pou bokou pli o si gouvernman pa ti’n pran bann aksyon neseser. Me i dir sa ki nou nou konnen i se ki pri lavi i tre o dan Sesel aktyelman.

“Sa ki nou konnen, sa ki nou’n vwar, sa ki nou’n ganny dir i se ki gouvernman LDS ti promet pour redwir pri lavi me la ozordi ler in pran pei gouvernman LDS i dir ou pri lavi pa zanmen desann. Fodre ki nou hold sa gouvernman accountable. Annou met presyon lo li pour fer desann pri lavi dan sa pei, oubyen annou demann nou lekor eski gouvernman LDS pe protez serten endividi oubyen sekter biznes ki pe kontinyen ronz nou pep?” Onorab Pillay in demande.

Konsernan logmantasyon saler sa pou fer atraver en logmantasyon 10%. Onorab Pillay i dir ki minis in fer resorti Mardi dan son interview avek medya ki sa i normal e se koumsa ki logmantasyon i bezwen ganny fer.

Onorab Pillay i dir ki sa i vedir sa ki ganny plis pou ganny plis e sa ki ganny mwens pou ganny pli pti gin.

“Eski LDS in sanz son tune depi 2020, akoz ler logmantasyon saler ti ganny propoze lo en baz 5% an 2020 LDS ti bloke e dir ki tou dimoun i bezwen ganny parey. Akoz alor zot ti fer tou sa tapaz e dir ki tou dimoun i devret ganny parey e ozordi zot retourn lo zot prop parol? La savedir i normal pour en dimoun ki ganny 40,000 roupi par mwan ganny en logmantasyon 4,000 roupi par mwan konpare avek sa drayver ki pe ganny li 6641.25 roupi ozordi e ki pou ganny sa 1000 roupi logmantasyon pour son saler vin 7641.25 roupi lannen prosenn. Sa i vedir tou dimoun anba 10,000 roupi pe ganny 1000 roupi.

Me la travayer i bezwen konpran ki anplis ki sa, en travayer ki ler ou azout tou son allowances son saler i vin 9000 roupi. I vedir ki i pou ganny 900 roupi e en top up 100 roupi pour fer ki i pou ganny 10,000 roupi. Lo sa 1000 roupi i pou bezwen pey en taks 217 roupi ek 4% Pension Fund. Alors i pou ganny mwens ki sa 1000 roupi.

Akoz alor gouvernman pa ti zis dir ok nou pe donn en flat 1000 roupi tou dimoun anba 10,000 e nou pou offset tax ek Pension Fund ki fer ki net sa dimoun ti pou al kot li avek son 10,000 roupi. US i demann gouvernman pour revwar son formil offset peyman taks e Pension Fund pour donn sa bann travayer en vre logmantasyon.

Fodre travayer i osi note ki LDS pe konsolid sa 5% supplementation allowance ki ti ganny entrodwir an 2019 ler zot ti pe sey blok logmantasyon saler dan gouvernman. Si zot pa ti’n anpes gouvernman US donn logmantasyon saler an 2019 dan saler de baz, ozordi zour zot pa ti pou bezwen konsolid sa allowance dan saler travayer gouvernman ki’n perdi lo peyman 13enm mwan saler pandan 2019.

Onorab Pillay i dir US i konsernen avek bann tel lapros e lefe ki sa logmantasyon pe pran lefe an Avril 2023 e non-pa Zanvye 2023 si larzan pe ganny bidzete la.

“Nou demande ki bann travayer i ganny back-dated zot saler depi Zanvye e sa i vreman montre si gouvernman i serye avek sa logmantasyon,” Onorab Pillay in dir.

Onorab Pillay in osi deplor lefe ki sa logmantasyon pa tous bann travayer dan sekter prive akoz i dir se sekter prive ki anmenn plis larzan ek reveni pour pei e i malere ki son bann travayer in ganny kit ater.

I dir son parti US i proteste lo lapar travayer sekter prive e egzize ki zot devret ganny en ‘better deal’.

Konsernan bann pansyonner Onorab Pillay i dir i pe fer en pledwari pour zot akoz zot pa pe ganny gete anba sa gouvernman e ozordi bokou zot i viv lo zis zot pansyon 5550 roupi e bann ki reste dan rezidans dimoun aze i bezwen kontribye 1000 roupi.

I dir tou sa bann dimoun aze, bann pansyonner, bann retrete zot al dan menm laboutik parey tou dimounn e marsan pa donn zot discount akoz zot par lao 63-an.

Ansa ki konsern sa bann nouvo taks ki gouvernman pe entrodwir pour bann lotel, Onorab Pillay i dir ozordi nou war gouvernman pe al met anplas en taks lo bann lasanm dan bann pti e mwayen lotel Sesel. I dir sa i en taks 25, 75 ek 100 roupi pour sak nwit dan sak lasanm depandan kantite lasanm en lotel.

I dir lentrodiksyon en taks lo lasanm i vin konman en polisi taks ki pe fer nou regrese lo nou sistenm taks e pou osi azout plis fardo lo ladministrasyon taks.

Onorab Pillay ti osi koz lo sekter ledikasyon, enn ki i dir i bezwen ganny redrese e byennet bann travayer sirtou bann ansennyan i bezwen byen ganny revwar.

I’n osi dir ki gouvernman pe al re-entrodwir taks lo reveni par met taks 2% lo reveni bann mwayen ek gran lotel. Sa i fer ki prezan bann lotel pou anplis ki pey TMT, pou osi pey en lot taks lo reveni. I dir sa i defigir sistenm taks ki fer ki taks lo biznes i re-vin ankor enn ki pa zis. I’n fer resorti ki i neseser gouvernman i fer en travay pour adres problenm transfer pricing imedyatman dan plas ki i kas nou sistenm taks.

I ti osi koz lo desizyon gouvernman pour met en taks flat lo sekter lapes e in dir ki sa ki sa propozisyon pa pou anmenn okenn diferans avek sa sekter.

Letan I ti koz lo bann gro lenvestisman ki gouvernman pe propoze pour fer dan bann proze kapital, Onorab Pillay ti demande si pei i dan en kriz parey gouvernman pe dir eski bann proze kapital pa devret ganny kontrole pour asire ki lezot depans gouvernman dan saler ek byen ek servis i ganny donnen priyorite.

 

Marie Anne Lepathy

 

Caption:

Lider Lopozisyon Sebastien Pillay

More news