Follow us on:

Facebook Twitter LinkedIn YouTube

Environment

Lazournen Plannet Later |22 April 2020

Lazournen Plannet Later

Minis Cosgrow

‘Annou fer en diferans dan nou konba kont sanzman klima’

 

Tou Seselwa pe ganny demande pour ranforsi nou zefor, pti ou gro, pour nou kapab fer en diferans avek bann aksyon senp e konkret ki ava ede dan nou konba kont sanzman klima.

Sa lapel i sorti kot Minis pour Lanvironnman, Lenerzi ek Sanzman Klima, Wallace Cosgrow, dan son mesaz alokazyon Lazournen Plannet Later ozordi, Merkredi le 22 Avril.

Teks entegral mesaz minis i lir koumsa :

“Lazournen Plannet Later i en lazournen enportan ki tou pei dan lemonn i selebre. Sa lannen i fer 50-an depi ki lemonn pe obzerv sa lazournen, ki annan pour lobzektif sansibiliz dimoun pour pran plis swen avek tou bann resours natirel ki trouve dan nou lanvironnman an zeneral e lo plannet later. An vi ki tenm sa lazournen pour sa lannen i ‘Climate Action’, nou pe demann tou Seselwa pour ranforsi nou zefor, pti ou gro, pour nou kapab fer en diferans avek bann aksyon senp e konkret ki ava ede dan nou konba kont sanzman klima.

“Sesel ozordi i ganny rekonnet parmi bann pti leta zil e osi mondyalman konman en sanpyon lanvironnman. Nou’n fer bokou pour proteksyon nou lanvironnman e pour ede konbat sanzman klima. Tou resaman Sesel in formaliz proteksyon 30% son zòn ekonomik eksklisiv ki form parti bann zefor pour protez plis bann lespas maritim pour proteksyon biodiversite e redwir bann lefe sanzman klima. Nou aktiv dan bann foronm lo sanzman klima enternasyonalman e nou’n osi met anplas bann diferan polisi ek stratezi lokalman dan sa domenn. Tou resaman Prezidan ti anonse ki nou pou double nou target lenerzi renouvlab par lannen 2030.

“Sa i bann zefor nasyonal. Me dan sak lakour nou kapab ede par konserv lenerzi, plant plis pye dibwa, redwir lakantite salte ek polisyon, fer plis resiklaz e bokou lezot keksoz ankor. I neseser ki nou revwar bokou bann pratik ki okazyonn bokou destriksyon lo nou lanvironnman ek plannet later.

“Sa lannen nou pe konmemor sa Lazournen Plannet Later dan en moman eksepsyonnel, letan ki lemonn pe fer fas avek pandemik COVID-19, en lepidemi mondyal ki pe kontinyen ravaz lemonn, e isi Sesel nou pa’n ganny eparnye. Tou pei i bezwen pran mezir apropriye e sifizan pour protez son popilasyon e osi popilasyon lemonn antye, pour kontinyen konbat sa lennmi envizib.

“COVID-19 i menas irzan ki limanite pe sibir ozordi, me sanzman klima i reste pli gro menas pour limanite ki nou pou fer fas avek a lonterm.

“Deza nou kapab konstate ki bokou pei atraver lemonn in bezwen pran bann mezir difisil me esansyel pour kapab fer fas avek sa pandemik. Bokou sa bann mezir in fer ki i annan mwens presyon lo nou lanvironnman e dan serten lenstans nou’n kapab antann bann bon nouvel an term nivo polisyon dan ler. Se avek sa menm viger ki nou bezwen kontinyen ranforsi nou bann aksyon pour lit kont sanzman klima.

“Medya sosyal i reste enn bann fason pli efektiv pour mobiliz lamas. Se pour sa rezon ki a traver ‘digital media’ pou annan en gran mobilizasyon ‘digital global’ le 22 Avril lo medya sosyal pour popilasyon atraver lemonn pran aksyon enportan an faver lanvironnman plannet later ki a benefisye e protez lapopilasyon.

“Byento, ler tou bann lekonomi lemonn i ava redemare, i ava en sans pour bann nasyon fer keksoz pli byen, pour enkli bann pei e kous popilasyon ki pli vilnerab dan zot plan sanzman klima afen ki lemonn ava annan en lavenir pli soutenab e pli rezilyan ki ava kapab protez e sovgard nou popilasyon.  

“Konman en pei, nou determinen pour fer sir ki sa nouvo plan sanzman klima nasyonal ki nou pe finalize pou pli anbisye e ki enkli klerman sekirite alimanter, sekirite delo, sekirite lenerzi e protez e sovgard lasante piblik.

“Finalman, nou enplor popilasyon Seselwa ki dan lakour e nenport landrwa ki ou ete, ou kapab fer en diferans, akoz ou pa tousel. Sa lespri travay ansanm i bezwen kontinyen. Akoz ansanm nou pou kapab fer nou pti bout aksyon pour sov plannet later.

“Ki Bondye i kontinyen protez nou pep ek nou pei.»

 

Sours : Minister Lanvironnman, Lenerzi ek Sanzman Klima

More news