Follow us on:

Facebook Twitter LinkedIn YouTube

Domestic

Ladres Leta Lanasyon par Prezidan Larepiblik Sesel, Msye Wavel Ramkalawan – Vandredi 22 Zanvye 2021 |26 January 2021

Ladres Leta Lanasyon par Prezidan Larepiblik Sesel, Msye Wavel Ramkalawan – Vandredi 22 Zanvye 2021

Prezidan Ramkalawan letan i ti pe delivre son diskour Leta Lanasyon

 

‘Annou rode ki mannyer nou kapab fer sa pei bouz pli devan’

 

Mr Speaker

Linda, First Lady

Deputy Speaker

Vis-Prezidan Afif

Madanm Afif

Sef Ziz

Prezidan Lakour Dapel

Lider Lopozisyon

Lider Government Business

Minis

MNAs

Pep Seselwa

 

Nou zwenn dan en moman kot nou pei pe pas dan bokou difikilte. Depi dernyen diskour lo Leta Lanasyon e avek lepidemi COVID, Sesel in eksperyans bann premye lanmor. I annan 3 nou sitwayen Sesel ki’n kit nou. Mon ti ava demann Lasanble Nasyonal e tou bann envite annou debout an memwar sa 3 Seselwa silvouple.

Mersi bokou.

Msye Prokirer Zeneral mon demann ou leskiz pour mank ou dan mon lentrodiksyon. Eskiz mwan.

Msye Speaker, ozordi i fer 89 zour depi ki nouvo gouvernman in pran lofis. Le 2 Fevriye pou fer 100 zour e parfwa ou a krwar nou’n fini pas plis ki 3-an dan lofis. Bokou dimoun pa ankor oule aksepte ki se zis 89 zour. E zot pa ankor oule krwar sa akoz dan sa kourt letan in annan sitan keksoz ki’n ganny akonpli dan nou pei Sesel. Pandan sa kourt letan in annan en nouvo sans laliberte. I’n annan en nouvo sans solidarite parmi nou pep. Dimoun malgre tou bann difikilte zot kapab annan en sourir lo zot figir. Dimoun i kapab konmans koz ankor avek kanmarad. Me an plis ki sa, pli enportan, dimoun i konmans apresye kanmarad. Seselwa i konmans dir bonzour son prosen. Seselwa i konmans regard zanfan son prosen konman son zanfan. E tou sa Msye Speaker i fer ki sa nyaz lafreyer ki’n anglouti nou pei pandan tou sa bann lannen dousman, dousman i pe ale. E mwan mon debout devan zot ozordi pour dir avek zot sa nyaz ki anglouti nou pei ozordi pou ale! Akoz nou konman en pep Seselwa nou ini dan nou lobzektiv e se dan nou linite ki nou pou kapab avans devan.

Msye Speaker, linite sa pep i pli enportan ozordi ki i ti ete yer. Nou nou konnen ki sa linite in ganny zwe avek pour tro bokou lannen. E ozordi letan mon konmans mon diskour, mon anvi dir avek zot bann manm Lasanble Nasyonal, zot kot politik i ganny zwe pa diviz sa pep. Pa bezwen diviz sa pep zis avek zot politik. Sa pep pa bezwen divizyon ozordi kot i ete. Silvouple!

 

Ranforsi nou demokrasi

 

Nou pou ranforsi nou demokrasi. Nou demokrasi pou ganny pli ranforsi ankor. Laliberte lekspresyon ki nou Konstitisyon i garanti nou i pou alaporte tou Seselwa. I pou alaporte lopozisyon e i pou osi alaporte parti ki opouvwar. Me selman mon anvi dir avek tou dimoun laliberte wi, me selman a okenn moman annou pa bezwen zwe avek striktir leta. Annou pa bezwen ensit nou bann sitwayen akoz “incitement” oubyen sa kalite latitid i pa pou bon pour nou pei e mwan dan mon responsabilite konman Sef Deta Sesel, mon pa pou aksepte ki en tel latitid i ganny posibilite pour li grandi.

Mr Speaker, pour montre sa eleman linite, parmi mon bann premye diskour mon ti dir ozordi nou tou nou Seselwa. Letan eleksyon, nou tou nou ti lev nou paviyon, me ozordi i enportan pour nou tou lev nou paviyon Sesel pli o posib. Mon ti menm al pli lwen pour dir mwan mon ti ava kontan vwar ki lo tou lakour Sesel i annan en paviyon; nou drapo nasyonal ki flote. E la mon ti ava kontan remersye Gouvernman Lasin atraver son anbasader ki’n fer nou kado, ki’n antann sa lapel. E atraver Mer Victoria, ozordi nou annan nou 60 mil paviyon pour nou partaz avek nou popilasyon antye. E mon ti ava kontan ki bann manm Lasanble ki diriz sa loperasyon. Alor tou manm Lasanble, zot pou ganny zot paviyon Sesel pour zot distribye. E la mon espere ki pour dir tou nou distrik, ki distrik ki lopozisyon ti ranporte, ki distrik kot LDS ti ranporte i ava annan en paviyon Sesel ki ava vin en siny benediksyon lo sak lakour e lo nou pei Sesel.

Msye Speaker, ozordi mon’n resevwar rapor Komisyon Elektoral ki’n anmenn o fe la kot nou ete. Sa dernyen eleksyon ki’n fer tou keksoz vin nef dan nou pei. Ou Mr Speaker, ou en Speaker nef. Sef Ziz Govinden, ou en Sef Ziz nef, malgre ki ou pa’n ganny elekte dan sa eleksyon me selman ou en Sef Ziz nef. Mwan osi tou mon en Prezidan nef malgre ki seve pe vin pli blan enpe tro vit. E dan sa rapor ki mon’n ganny sans pour mwan felisit Msye Danny Lucas avek Madanm Manuella Amesbury, mon’n dir avek zot ki mon vreman fyer akoz atraver travay ki zot in fer, zot in ede pour promot nou demokrasi pli lwen ankor. E atraver sa tranzisyon anpe ki’n deroule sa de Sef nou pei – Prezidan Faure konman ansyen Prezidan e avek mwan – nou’n kapab montre lemonn ki pour dir Sesel, nou’n grandi e Sesel, nou respekte lademokrasi. E ozordi parey nou tou konnen, plas Sesel lo lendeks lademokrasi i tre o. I donn nou lafyerte e sa ki nou pe kontinyen fer kot nou les nou ganny dirize par lalwa e bann prensip ki vreman montre respe. Montre ki mannyer nou kapab rekonnet drwa kanmarad i pe kontinyen fer nou konman en pei Sesel kapab kontinyen grandi e ganny sa “recognition”.

Alor ozordi letan mon pe konmanse, mon anvi dir annou kontinyen viv ansanm. Annou kontinyen montre nou solidarite. Annou kontinyen fer nou pei Sesel mont pli o posib e atraver sa annou montre nou lafyerte.

 

COVID-19

 

Msye Speaker, pli gro challenge ki nou pei pe fer fas avek se pa lot ki COVID-19 e sa i annan en lenpak direk lo nou lekonomi. E apremidi mwan mon pa pou ezite pour koz avek zot dan tou fransizm. Nou pou adres size parey i été, nou pou dir keksoz parey i ete, akoz si nou pa fer sa nou pep pou kontinyen viv dan en nyaz. Nou pep pou kontinyen krwar ki tou keksoz i ok. Nou pep pou kontinyen krwar ki zot kapab viv zot lavi parey zot anvi konman bann endividi. Larealite i se ki Seselwa nou pa kapab viv nou lavi parey nou, nou anvi. Nou bezwen a tou moman, a sak pa ki nou pran nou bezwen absoliman, anmezir ki nou mazin nou menm, nou bezwen mazin nou prosen. Nou bezwen mazin nou kominote. Nou bezwen mazin nou pei.

Msye Speaker, mon bezwen dir ki mon anvi felisit Minis Lasante. Minis Peggy Vidot in pran sa minister dan en moman pli difisil. E la mon anvi dir avek zot ki sa madanm pe fer en travay formidab. Parfwa mon demann mwan konbyen erdtan i gannyen pour li dormi, me mon kapab dir zot ki son leker i bat pour Sesel. Son leker i bat pour Seselwa, alors Minis Vidot mersi pour tou sa ki ou fer pour nou pei. Ou war, letan mon dir zot annou koz laverite, annou koz direk. O mwen, nou tou dan sa lasanble nou ti devret aplodi sa travay ki Miinister Lasante pe fer! Sa i montre ki mannyer nou kapab konmans avek linite. E mwan konman Sef Deta sa pei, mon onte letan mon vwar sa kalite latitid negativ. Pa pou anmenn nou devan sa bann tel latitid.

Mr Speaker, lo plizyer repriz mon osi felisit, e ozordi mon osi profite pour mwan felisit Dokter Gedeon, Dokter Louange avek zot lekip. Mon’n ganny sans pour mwan asiste plizyer miting e la mon anvi dir avek tou Seselwa ki sa travay ki sa lekip i fer, personn ant nou pa ti ava kontan fer. Ou konnen akoz? Akoz ozordi nou pe deal avek en pep Seselwa ki pa toultan ki zot ekoute. Yer bann sif lo COVID ti montre en sif anviron 22, me mon anvi dir avek zot ki sa bann sif la, i pou kontinyen ogmante. I pou kontinyen ogmante si letan in ariv wikenn nou ranpli tou lans. Si letan i ariv wikenn, nou deside pour nou oubliy tou bann lalwa, tou bann restriksyon, nou al fer parti. Sa bann sif pou ogmante, alor ozordi mon anvi dir avek Seselwa, annou pa les nou gard tonbe. Annou swiv tou bann restriksyon. Annou swiv tou bann keksoz ki Minister Lasante pe dir nou. Se zis letan nou ava pe swiv sa ki nou ava kapab avans devan. Ki nou ava kapab kas sa lasenn transmisyon ki ozordi in tap nou kominote e alor annou pa vin koz lockdown.

E la mon anvi dir avek tou Seselwa, annou pa vin koz ek lockdown e anplis ki sa, letan nou vin koz avek lepep Seselwa kot ankor enn fwa dan sa demokrasi, dan sa laliberte lekspresyon kot nou les tou keksoz pase, annou silvouple pa konfiz sa pep. Annou par egzanp pa premyerman dir…met dout lo vaksen e apre sa dir lockdown, me selman retournen pour dir dan sa lockdown nou ava donn plis vaksen! Ki vaksen ki ou pou donnen si ou menm ou dir ki sa vaksen pa bon? Ki vaksen ki ou pou donnen? E la mon anvi dir avek zot se sa bann mesaz konfizyon ki pa ed nou pep. E ozordi mon anonse avek gran lafyerte ki apre ki nou’n konmans nou progranm vaksinasyon, ozordi pti Sesel ki nou pti, nou’n ariv limero de mondyal lo donn vaksen nou popilasyon. Ozordi apre Israel, nou limero de e avek sa progranm ki ganny dirize par son manager, Madanm Florida Bijoux avek son lekip, byento Sesel pou vin limero enn kot i konsern vaksinasyon. En progranm efektiv.

E la ozordi mon osi anvi, letan mon felisit sa lekip ki pe fer sa progranm vaksinasyon, remersye bann ners ki’n pran zot retret, me ki akoz nou pei, akoz nou patri i bezwen mendev, zot in sorti dan zot retret pour zot vini, pour zot donn en koudmen. Mersi bokou tou sa bann ners. Mersi bokou tou bann dokter. Mersi bokou tou bann dimoun ki travay dan lab. Mersi bokou zot tou, akoz sa travay ki zot pe fer i vreman formidab e mwan mon tir sapo avek zot.

Letan nou pe koze la, mon anvi dir avek zot ki en nouvo lo vaksen in fek antre dan pei. Mon anvi remersye premyerman, Royal Highness Sheikh Mohammed k’in donn nou sa premye 50 mil vaksen. E la ozordi mon anvi remersye Premye Minis Modi ek Gouvernman Lenn ki’n fer nou vin premye pei lafrik ki Lenn i ofer sa nouvo vaksen Oxford Astrazeneca. Sa vaksen nou pou kapab donn tou nou popilasyon. Nou pou kapab donn bann dimoun ki parlao 60-an. Alors, mersi bokou sa de pei ki’n ed nou dan nou progranm vaksinasyon. E mersi bokou Minis Radegonde pour tou bann demars ki ou’n fer akoz mon konnen ki i pa’n fasil. E la ankor enn fwa mon ava dir zot senpleman, vaksen ozordi dan lemonn tou pei pe rode, me i pa fasil pour tou pei gannyen. I annan serten pei, sirtou dan Lafrik, ki pa pou ganny zot premye vaksen ziska plitar ki Zilyet. E letan nou, nou pou ariv Zilyet, nou pou’n fini donn vaksen 70% nou popilasyon e Sesel pou’n fini achieve herd immunity e se pour sa rezon ki nou’n deside pour nou re-ouver nou pei.

Mon osi anvi remersye tou bann dimoun ki’n volonterman vin devan pour zot fer en kontribisyon. Avan mon vini dernyen sif ki mon’n gannyen in annan en sonm R35.3 milyon ki’n antre dan sa fon. E sa se dimoun ki’n vini volonterman. Me la mon anvi dir zot ki avek sa larzan, non selman ki nou pou ede dan nou progranm vaksinasyon me nou pou osi regarde ki mannyer nou pou osi kapab konstrir sa sant izolasyon ki pandan bokou lannen nou’n koz lo la. E plan gouvernman se ki letan nou’n ariv lafen lannen 2021, Sesel pou annan en sant izolasyon ki pou’n fini ganny konstrir e ki ava pe ganny servi.

 

Ledikasyon atraver medya

 

Mr Speaker, size COVID byensir i konsern nou tou, alor mon osi anvi port en latansyon a tou bann medya ki donn nou en gran koudmen donn sa ledikasyon. Nou annan nou SBC avek Telesesel konman de stasyon televizyon me nou osi annan bann zournal ekrir ki pran bokou letan pour zot pas lenformasyon. E la mon ti ava demande ki sakenn antre nou, dan nou prop fason, silvouple pas lenformasyon. Annou dir avek dimoun mask ou pa met li anba ou manton. Mask ou pa mars avek li dan ou pos. Mask i bezwen kouver ou nennen avek ou labous. Annou kontinyelman ansenny nou dimoun pour lav lanmen. Servi bann hand sanitizers e mon vreman kontan pour vwar ki mannyer Lasanble Nasyonal zot in vreman ekipe. Felisitasyon Msye Speaker! Donk, si sakenn parmi nou i fer sa bann pti keksoz, frer ek ser nou pou ranport laviktwar. E parey zot konnen, mwan mon en dimoun ki tan ki nou pa ranport laviktwar, mon pa pou arete! Sa in vin mon dezyenm non, e ozordi mon anvi dir avek lepep Seselwa, konman zot dirizan, mon pou fer sir ki nou ranport laviktwar lo sa COVID e ki Sesel i kapab pas atraver sa nyaz pour li ale.

 

‘Nou’n erit en kales kase’

 

Msye Speaker, parey mon’n dir o konmansman, i annan serten dimoun oubyen parfwa nou krwar ki pou dir i annan plis ki 3-an depi ki nou dan gouvernman me non, en pti git letan. Kantite keksoz in ganny fer. Me Mr Speaker letan nou pe koz lo leta nou nasyon serten dimoun i krwar ki sa pei ki nou’n vin erite ti en pei kot tou keksoz ti pe mars byen. Ki tou keksoz ti an roz. Mon anvi dir avek zot silvouple, tir sa dan zot lespri. Sa pei ki noun erite ti en kales kase! E pandan zot deba silvouple mansyonn sa silvouple e diskite. Sa pei ki nou’n vin erite ti lo son zenou. Sa pei ki nou’n erite i enn ki gra. Ki tro gra! Akoz i parey en zonnyon. Nou kapab dekrir li konman en zonnyon. Letan ou tir en kous, ou bat ek en lot kous apele zonnyon menm. E letan ou konmans rode, partou kot ou touse, ki dan minister gouvernman lokal, ki dan minister ki okip sosyal, ki dan minister ki okip lanplwa oubyen GOP, frer ek ser, sa ki nou fouye, sa ki nou pe war i sokan. E mwan mon anvi dir avek zot ki mon pa bezwen al pli lwen; State House.

State House wi! State House. Koze labous plen, State House! Me mon ava dir zot ki mon’n antre State House e dan biro ki mon’n antre ti napa en file. Ou a krwar ennler mwan ki ti premye Prezidan pour okip sa biro. Me apre ki mon ti mazinen ki nou de Minis Ferrari en fwa nou ti antre dan sa biro pour dir avek Msye Rene in ler pour li ale trankilman e pa disturb. Se la ki’n fer mwan mazinen ki pour dir be sa biro ti deza ganny servi, me mon anvi dir zot ki napa institutional memory. Letan mon demann kestyon, napa. Sekirite pei. Mon sey rode be ki’n arive dan sekirite pei. Eski i annan en file pour mwan konnen ki bann menas? Akoz ozordi mon osi annan sa pozisyon konman Komandan an Sef e osi konman Sef Deta pour konnen ki leta nou pei dan sa laliny. Napa nanryen! Se sa leta nou nasyon. E alor se la kot nou pe konmanse e mon felisit bann minis akoz mon konnen ki zot pe pas en kantite letan zis pour sey konpran.

 

Birokrasi

 

E anmenmtan osi mon konnen ki pour dir dan bann minister i annan bokou landrwa ki ou a krwar zot in sitan anzandre dan sa birokrasi ki sa i en fason pour fer lepep Seselwa soufer. Lepep Seselwa ozordi mon pe dir avek zot, nou pou koupe sa birokrasi! E letan nou koup sa birokrasi nou pou annan nou en gouvernman ki vin efikas. En gouvernman ki deza pe montre ki i kapab pran desizyon. En gouvernman ki pou mars bokou pli vit. E bon nouvel pour zot tou, mon nepli resevwar 200 let par semenn. Ozordi, lakantite let ki nou gannyen anler State House in diminyen. E akoz in diminyen? Se akoz bann minis ki nou annan zot konnen ki zot pe fer. Se bann minis ki efikas e alors se zot ki pe reponn lapel bann dimoun. E alor zot pe fer zot travay e letan zot pe fer zot travay, zot pa regard kouler politik. E la mon anvi osi dir avek zot ki letan en sitwayen i ekrir mwan en let e petet sa osi tou ki’n tard enpe, ki’n fer sa birokrasi vin lour. Mwan letan en let i vin devan mwan, mon pa rode lekel sa dimoun, mon pa rode ki parti politik i sorti. Mon pa rode si i en aktivis tel ou tel parti politik. Mon regard son konsern e si son konsern i annan merit, mon anvoy sa konsern pli devan e deswit nou ganny larepons. Se sa lafason ki nou pe travay e se sa lafason ki nou pou avans devan.

 

Gaspiyaz, labi ek koripsyon

 

Dan sa servis piblik, i annan bokou pratik ki pou bezwen arete osi. Bann pratik gaspiyaz. Bann pratik kot letan nou sorti pour nou al kot nou, nou kontinyen kit aircon on. Nou kontinyen abize. Transpor gouvernman ki nou roul ladan e nenport ki landrwa ki nou pa ti pou ale dan nou transpor me dan transpor gouvernman nou a fer sir ki i ale. Telefonn ki ankor enn fwa ganny servi non pa pour biznes gouvernman me pour bann konversasyon personnel. Bann computers ki ankor enn fwa tro bokou kart ki ganny zwe lo la. Nou pa en gouvernman kot travayer i sipoze vin zwe kart lo computer, nou sipoze vin travay. E annou pa bliye osi sa koripsyon. Koripsyon i kontinnyen annan. E la mon anvi dir avek tou civil servants ki sa gouvernman ki la ozordi, pa pou tolere koripsyon. E atansyon, ki letan nou konmans deal avek koripsyon apre zot taye zot dir gouvernman in sanze, viktimizasyon. Non, pa bezwen kriy viktimizasyon, me regarde kwa ki ou pe fer. Ki mannyer ou pa pe fer sa ki ou devret fer e ou ava konpran ki mannyer serten kontra pa ganny renouvle. Ou ava regarde akoz serten lezot kondisyon i ganny azoute. E la permet mwan pour mwan dir avek zot, wi, pou annan plis kontra ki pa pou ganny renouvle akoz mwan mon anvi en gouvernman ki efikas. E sa mon’n repete a plizyer repriz avek bann minis.

Nou pa en gouvernman ki pou anploy dimoun me fer travay ki zot sipoze fer. E anplis ki sa, mon ti a kontan dir avek bann travayer ki dan sekter piblik, tou bann civil servants, dan bomaten letan zot kit dan lakour pour zot vin travay, silvouple kit zot politik kot zot. Pa bezwen met li dan zot kaba, pa bezwen met li dan zot sak. Kit li se zot, tak zot laport, desann vin travay, akoz politik pa pou ganny tolere dan servis piblik. Servis piblik i la pour li deservi tou sitwayen nou pei e non pa zis en group. E mon tann serten ki dir “Gouvernman ki’n sanze, me mwan mon pou kontinyen avek menm prensip”. Sorry, wrong attitude. Gouvernman in sanze, prensip osi tou in sanze. E si ou anvi kontinyen avek menm prensip, i annan zis en keksoz, sa biro, sa pozisyon ki ou pe okipe, i pa sa pozisyon ki ou devret pe fer. Ou devret pe travay en lot landrwa e non pa dan sekter piblik.

 

Transformasyon Departman Ladministrasyon Piblik (DPA)

 

Dan sa menm lespri DPA pou pas dan en tranformasyon. Ozordi tou dimoun i koz lo DPA. DPA in vin en mons ki tou dimoun pa kontan. DPA in vin en lorganizasyon e mon’n vwar ki mannyer i marse. Mwan konman ladministrasyon i tonm anba mwan, mon’n war ki mannyer mon’n bezwen asiste bann miting pour regarde si pour renouvle kontra entel oubyen si pa pou renouvle kontra entel. Si i pou ganny en promosyon, si i pa pou gannyen. Be sa pa sipoze mon responsabilite sa.

Mr Speaker, parey mon dir, DPA in vin sa nespes mons ki regard tousala. Me mon ladministrasyon, nou krwar ki pour dir minis avek son bann egzekitiv, son PS avek son bann direkter, se zot ki pli konnen ki mannyer zot minister pe deroule. Se zot ki pli konnen lekel sa travayer ki merit en promosyon. Se zot ki konnen lekel sa travayer ki malgre i napa serten bout papye, son travay i vo plis ki serten ki annan mil bout papye. Alor sa bann desizyon pour al dan diferan minister e nou anvi war sa transformasyon kot DPA i ava vin plito ede lo nivo administrativ pour drafte bann kontra. Pour dir zot ki mannyer bann serten striktir i kapab ganny amelyore. Me selman responsabilite final i pou lo sa minis ki pe diriz son minister avek son ladministrasyon dan son minister.

 

Ki’n arive avek nou Seselwa?

 

Mr Speaker, mon vin lo en pwen enportan, e sa i konsern pep Seselwa. Pep Seselwa Msye Speaker, ou konn sa pli byen ki mwan. Nou ti en pep ki ti lev gran maten. Nou tou ki la dan sa lasanble e ki pe swiv mwan, nou rapel nou bann gran pye ki ti leve gran maten avan soley leve. Ki ti okip zot zannimo. Ki ti met lord kot lakour avan ki zot ti ale pour al travay. Avan ki zot ti mont dan bwa pour al bat kannel. Avan ki zot ti al raport PWD. Avan ki zot ti ale pour fer nenport ki travay. Se Seselwa ki’n konstrir State House. Seselwa ki’n konstrir Domus ek tou bann legliz atraver Mahé, Praslin ek La Digue. Se Seselwa ki’n fer tousala. Kestyon ki nou demande be ki’n arive avek nou Seselwa? Ozordi tou batiman ki ganny konstrir, se etranze ki fer. E malerezman sa nespes maladi ou a krwar in penetre dan nou lazenes. Lazenes ozordi i krwar ki lavi se anmize. Lavi se fer en pti keksoz pour ou ganny en larzan vit. Lavi se annou pran en bwar. Annou pik eroin dan nou lavenn. Me non ! Mon anvi dir avek Seselwa sa mantalite pou bezwen sanze e nou pou fer sir ki i sanze.

Mon anvi dir avek Seselwa ki dezorme se travay dir ki bezwen diriz nou. Letan nou pe rod konstrir sa nouvo Sesel, i annan zis en fason pour nou fer li, se travay dir. E vreman Mr Speaker, nou pou bezwen annan en sanzman mantalite dan nou pep. Me mon pa anvi met tou Seselwa dan menm pannyen ; i pou mal pour mwan fer sa. Mr Speaker, yer letan en zenn-onm i vin fer en donasyon anler State House, en donasyon 100 mil roupi, i pe rakont mwan ki mannyer i annan zis 7 travayer Seselwa. E pourtan son travay i en travay ase spesyalize. Prezan mon dir li “be ou osi annan serten etranze ki pe travay avek ou?” I dir mwan non. I dir mwan, “Mon annan zis travayer Seselwa”. I dir mwan napa enn ki raport travay an retar. I dir mwan i annan enn son travayer ki’n travay pandan 14-an avek li. I’n annan li zis 3 fwa dan sa 14-an ki in mank travay akoz i ti malad. Mon dir, “Chapeau mon frer! Se sa kalite Seselwa ki nou bezwen.”

I donn mwan lafyerte letan mon regard en lenstitisyon pli enportan dan nou pei parey Labank Santral, ki son staf i 100% Seselwa. Seselwa kalifye. Seselwa ki’n al liniversite. Seselwa ki’n retournen avek bann degre. Seselwa ki’n fer pli byen ki bann etranze letan zot ti pe etidye. E ozordi, se zot ki gardyen nou lekonomi dan bokou sans. Alor sa i donn mwan lafyerte. E la mon anvi dir Mr Speaker, letan ki mon regard lekip ki travay avek mwan State House, sa group dimoun ki pli pre avek mwan ki tou le bomaten letan mon vini mon war zot, mon salye zot, e toultan mon dir avek zot fantastik. Zot la bomaten pour regarde ki progranm lazournen. Si mon dir mon pe ariv 6:30 bomaten zot la 6:30 bomaten. Si mon pe ariv pli tar, zot la prezan. E sa group dimoun zot pa regarde si i Sanmdi oubyen Dimans ; si i annan travay pour fer, zot pou la. Zot pa regarde ki ler nou pe fini. Ler nou fini lanmenm. Alor mon anvi salye mon lekip ki otour mwan anler State House. Akoz si tou Seselwa ti pran sa menm latitid kot zot pa mank travay Lendi bomaten, zot pa nek zis viv lo sick leave oubyen zot anvi en 13enm mwan saler me zot pa pe delivre parey zot devret delivre, si zot ti swiv sa legzanp, Mr Speaker, nou ti pou en pep ki ti pou avans bokou devan.

E la mon osi oule felisit Lasanble Nasyonal. Mr Speaker, felisitasyon akoz Lasanble Nasyonal i en lot lenstitisyon kot i annan zis Seselwa ki pe travay. E mwan mon’n pas en kantite lannen isi dan lasanble e sa dennyen 4-an mon’n vwar ki mannyer Clerk, Deputy Clerk, Sergeant e tou bann lezot, zot tou zot pe fer en travay formidab. Ozordi mon anvi salye tou bann Seselwa ki pe vreman fer nou fyer e ki pe donn nou sa lankourazman ki pou dir travayer Seselwa i kapab leve pour partisip dan tranformasyon nou pei e se sa ki nou anvi.

 

Nouvo polisi GOP

 

Mr Speaker, dan sa konteks mon anvi anonse ki pou annan en nouvo polisi kot GOP i konsernen. Sa ki nou pe dir se Seselwa premye. E la mon anvi vreman remersye Minis Patricia Francourt, Minis Errol Fonseka, e tou bann dimoun ki pe regard sa nouvo polisi.

Anba kot ASP zot tou zot pe fer en travay ekstraordiner kot nou pe balanse. Seselwa premye, akoz? Akoz nou pa anvi renouvleman otomatik GOP. Nou anvi premyerman regarde si napa en Seselwa dan sa landrwa travay ki kapab fer sa travay, me nou tou nou osi konnen sa bann zes ki’n arive dan lepase. Soutire par minis ek lezot ki ti o dan ladministrasyon ki ti dir pa trakase, met en pti lanons lo radyo e apre sa retournen dir ou pa’n ganny okenn Seselwa alors nou ava anploy en etranze.

Me non selman sa! In menm annan bann lenstans kot travayer etranze in fini ariv dan pei, in deza konmans travay e apre en pti koze isi, en pti koze laba, tou keksoz i ganny regilarize. Alor Mr Speaker non, ozordi nou annan en kantite travay. En kantite lanplwa. En kantite pozisyon kot bann diferan landrwa pe rode. E avek sa sitiasyon COVID, nou’n osi trouv sitiasyon kot bokou dimoun ki pe asize kot zot pe esper FA4JR. Taler mon pou vin lo la. Me nou, nou anvi ki tou bann dimoun i kapab ganny ofer sa pozisyon. Se pour sa rezon ki letan en dimoun pou fer laplikasyon pour en GOP, i pou bezwen koz avek Minister Lanplwa. Si par egzanp pe rod en waitress oubyen en waiter, i ava dir be la i la, nou annan en lalis la. Bann dimoun, bann Seselwa. E alor, pran sa Seselwa, donn li sa plas travay. Me, mon konnen ki larepons mon pou gannyen. Pou annan bokou bann anplwayer ki pou dir be Seselwa i pares. Seselwa pa pe fer sa ki vreman mon anvi zot fer. Seselwa nou, nou pe koz manze lo zot latab. Nou, nou a pe koz ki mannyer zot pou ganny en plas travay olye en etranze vin dan nou pei.

E alor mon pe dir avek zot, travay silvouple. Travay! E anplis ki sa mon anvi osi azoute, pa krwar ki pour dir si ou pa al travay ou pou zis desann e ou pou ganny lasistans sosyal. Lasistans sosyal pou annan kondisyon atase avek li. Son kondisyon prensipal se ki ou travay. E lasistans sosyal, nou pa sipoze viv lo lasistans sosyal. Lasistans sosyal i sipoze la konman en soulazman tanporer avan ki ou bouz pli devan pour ou rod en plas travay. E la mon anvi vreman admir Onorab Naddy Zialor. Onorab Naddy konbyen fwa nou’n trouv li avek son dezabilite oubyen son abilite alternativ, nou’n vwar li lontan pe koup semen pour li al lo bus stop pour li pran son bis pour li retrourn Grand Anse. Be se en zenn-onm ki ti ape debrouye. Pourtan, i ti kapab zis asize e dir mon ava resevwar lasistans sosyal. E regarde ki mannyer in kapab debrouye. Akoz in determinen, ozordi i pe asiz dan nou lasanble konman en manm Onorab.

Alor, mon anvi dir avek Seselwa, letan nou leve pour nou travay, olye zis depann lo welfer, se sa ki pou permet nou monte. Pour nou ganny sa gou pour nou travay. Se sa ki pou permet nou ganny promosyon, pour nou kapab anmenn en pli bon lavi dan lakour, pour nou kapab donn nou zanfan en pli bon lavenir. Alor mon pe dir, i annan tro bokou etranze ki pe travay dan nou pei. E lakantite etranze ki pe travay dan nou pei, i annan en relasyon direk avek nou lekonomi. Sak fwa ki ou pey en etranze, sa dolar ki ou pey li pe al dan son pei. Pa ti kapab kit sa dolar isi pour nou kapab donn en Seselwa?

E anplis ki sa pep Seselwa, Mr Speaker mon vin dir klerman, dezorme, en etranze ki vin Sesel lo en GOP, pa pou ganny drwa fer en dezyenm travay. Mon a pe sey larg lanmen Seselwa menm mwan! Mon a pe sey larg lanmen Kreol menm mwan! Son travayer ki vini konman en mason, en sarpantye ki pe travay avek en lakonpannyen konstriksyon, pa pou ganny drwa vin fer en dezyenm travay. Akoz? Ozordi sa bann travayer etranze zot in konnen ki mannyer pour sarz dimoun bokou larzan. E sak sou ki i gannyen pa reste Sesel sa. I ede pour li ale e nou spesyalman dan sa letan kot nou ete la, nou bezwen gard sak dolar dan nou lekonomi. Me letan mon pe dir sa, ki mon pe osi demande? Mon pe demande ki nou Seselwa, nou sanz nou latitid anver travay.

 

Latitid anver travay

 

Mon pe demande ki Seselwa – sa pti kontrakter, sa mason, sa sarpantye – i aret dir ek sa dimoun ki’n regarde pour vin fer en travay, ki Sanmdi 9er mon pe vini me apre sa i pa vini. Oubyen i vini i met de blok apre i pa war li pour de semenn. Zot konpran mwan ki mon pe sey dir? Seselwa, letan nou donn en langazman, annou pran nou langazman e annou fer travay dir vin sa moto, vin sa lankourazman ki nou resevwar, akoz se sa ki pou permet nou reganny ankor sa mantalite nou bann granmoun. Mwan mon ti annan en papa ki ti en ferblantye. I ti al dormi apre 10er diswar. Parfwa nou ti dir avek li, “Papa, ou pe disturb vwazinaz.” I ti reponn, “Mon bezwen fini sa larozwar akoz sa larozwar la, se sa ki pou permet mwan pey ou ledikasyon.” I ti lev 5er bomaten pour li donn manze koson. Ankor enn fwa, pour nou kapab ganny en lot pti keksoz. 7er bomaten i ti’n fini raport travay PWD. Be kote sa lespri in ale? Eski sa lespri, nou pa kapab ganny li ankor? Akoz ki la parmi nou, serten dan lasal nou annan sa lespri. Sa lespri pour nou travay dir. Sa lespri pour nou toultan sey regarde ki mannyer pour ganny en lot senk sou oubyen pou nou rann servis nou kominote. E sa osi tou nou bezwen repran.

Apremidi zisteman en madanm i telefonn mwan e dir mwan, “Father, i enportan pour nou dan sa moman difisil kapab ed kanmarad. Lontan si ou ti mank en pti morso disel, ou ti anvoy ou zanfan kot ou vwazen pour rod en pti morso disel oubyen disik. Mon pe fer mon bouyon la, i mank mwan en latet zonnyon. Pret mwan epi mon ava rann ou.” Me se sa ki fer nou kreol! Se sa ki fer nou Seselwa! Se sa ki’n ‘build’ nou ‘up’. Alor mwan mon pe dir Seselwa, annou reganny sa latitid. Annou arete egois e annou mazinen ki se dan sa fason ki nou pou kapab avans nou pei pli devan. Se dan sa fason ki nou pou kapab vreman vin en pep ki solid. En pep ki fyer.

Dan sa menm laliny ankor enn fwa i malere ki pour dir sa mo URS, i annan dimoun pour zot in vin UPS. Sa ‘R’ in vin en ‘P’. Sa mo ‘Relief’ in vin ‘Permanent’. URS se en Unemployment Relief Scheme. Se zis ankor en mekanizm pour degaz lasasen. I en pon pour ou sote. Ou pa reste lo sa pon! Me malerezman, sa gouvernman avan, sa ladministrasyon avan, in fer sa vin en pon ki ou reste lo la. Nou, nou anvi re-fer li vin en pon ki ou pa ganny drwa reste lo la.

Sa semenn en zenn ki ti pe travay, zisteman i lo URS me ki pe travay avek Minister Lasante, i dir avek mwan, “Prezidan, mon ti ava kontan konnen ki pou arive avek mwan akoz mwan mon anvi travay. Mon anvi fer training. Mon’n travay dan bann lenstitisyon avek bann dimoun ki pe regard COVID e mon pe ganny sa leksperyans e mon ti ava kontan vin en Asistan Nurse”. E mon dir ek li, “Mon fiy, la i latitid ki nou bezwen dan sa pei,” kot sa dimoun ki lo URS i regarde ki mannyer i pou kapab sanze e ki anmenmtan osi i ganny konpran ki pour dir sa i en Relief Scheme alors Minister Lanplwa, laba kot ASP, zot pou ed sa bann dimoun pour zot kapab bouze.

Me anmenmtan, letan nou pe koz lo sa, mon konn bann dimoun ki parfwa zot kale lo URS. Mazorite zot se bann zenn madanm ki annan zanfan e la mon anvi fer en lapel fran e direk avek bann zonm ek bann fanm dan nou sosyete. Mon anvi dir avek zot, fanm ek zonm – akoz pa zis madanm ki anmenn zanfan o-monn, zonm tou i ede pour anmenn zanfan o-monn – annou pran nou responsabilite. Annou pa anmenn en zanfan o-monn si nou konnen nou pa pou kapab pran swen avek li. Linda (mon madanm) son leker in kase e mwan osi tou mon leker in brize letan nou’n fer parti pour bann zanfan ki reste dan bann fwaye. Serten dimoun apre ki mon’n dir sa, i dir, “A! ou pa konnen akoz bann dimoun i laba. I annan ki fanmiy in kase,” ensideswit. Be zisteman! Letan ou fanmiy i kase, ou zanfan osi tou i kase? Ou fanmiy i kapab kase. Ou relasyon avek sa madanm oubyen sa msye i kapab kase, lavi sa! Me, ou relasyon avek ou zanfan pa devret zanmen kase. Ou devret kapab pran ou responsabilite, anmenn sa zanfan kot ou pou ale. Si ou pe reste dan en landrwa dan en lasanm, anmenn ou zanfan akoz i apel ou zanfan. Alor, annou pran sa responsabilite. Si ou pa ankor pare, servis lasante i donn ou tou bann posibilite planifye. I annan Family Planning. I pou nanryen sa, alors annou al dan sa direksyon.

Donc, URS pou ganny revize e Minis Finans i ava donn bann detay lo la e dan sa fason nou ava kapab bouz devan. Nou gouvernman pa pou zis donn dimoun en pwason pour li kwi. Parey sa proverb Sinwan i dir, nou nou anvi donn nou pep en laliny avek en lanmson. E nou ava donn li premye labwet e apre sa nou a dir li debrouye, al lapes. Debrouye, debout lo ou lipye.

 

Nou lekonomi pa bon

 

Mr Speaker, nou lekonomi pa bon. Mon’n dir a plizyer repriz i lo zero. E letan nou dir napa i vedir napa. Yer letan biznes in fini pour lazournen, sa larzan ki nou’n prete avek Labank Santral, sa laliny depans ki nou ti annan, noun ti’n depans 32 milyon anplis. Nou ti minus 32 million. Se sa ki mannyer nou lekonomi i ete ozordi. En zour nou’n desann ziska minus 252 million e apre sa letan nou’n ranmas enpe taks, SRC in fer travay, enn de lezot reveni, nou’n monte apre sa nou’n desann. Alors, pour nou refer sa lekonomi, i demande ki nou tou nou vin ansanm konman Seselwa. Nou pe osi rod atir envestiser, me nou tou nou bezwen donn en koudmen.

E la ankor enn fwa mon pou dir byen for, napa plas pour politik dan rekonstriksyon nou pei. Napa plas pour bann politik ki pa anmenn ou devan, kot enn avek enn i fer 20 oubyen nenport ki sif ki ou anvi mete. Ozordi, se moman pour nou tou regarde ki mannyer nou kapab fer nou biznes grandi, ki mannyer nou kapab ankouraz en dimoun pour li pran en plas travay e anplis ki sa ki mannyer nou menm nou vin devan e dir, “La i la sa ki mon kapab fer”. Enpe parey bann biznes pe vin devan pour zot donn en koudmen, me ou war ki latitid? Serten latet pa bon. Letan dimoun i vin devan pour donn en koudmen dan sitiasyon COVID lezot i fer komanter i dir, “A! zot ti kapab pey zot travayer 13enm mwan!” Me non! Annou sanze sa kalite latitid. Annou pran en latitid pli pozitiv! Annou regarde ki letan en dimoun i met lanmen dan son pos pour li ede, i a pe ede pour pei avanse. Alors, nou bezwen tou lanmen. ‘All hands on deck’ parey nou dir.

I annan bokou envestiser ki anvi vini e anmenmtan osi nou bezwen koup bann kou kot nou kapab. Par egzanp, ozordi mon pou fer en lapel direk avek bann dimoun ki pa pey zot taks. I annan bokou marsan, spesyalman bann retailers ki sarz dimoun VAT me apre sa, sa larzan VAT pa zanmen ariv kot SRC. Silvouple, si ou sarz en dimoun VAT, fer sir ki sa larzan i ariv dan biro kot taks i ganny ranmase. Mon bezwen osi dir avek nou bann dimoun, aret enport bann keksoz ki mwan direkteman mon apel zot rubbish. Annou focus lo bann keksoz esansyel, akoz a sak fwa ki ou enport sa bann gonaz ki fer nou bann zanfan obes, ki fer nou bann zanfan perdi direksyon, se nou pei ki ou pe detri. Alors, silvouple, annou fer sa.

Mon pou osi demande ki bann landrwa kot gouvernman pe lwe, la dan sa moman kot nou pei i bezwen nou, parey sa gran Prezidan Ameriken ti dir, “Pa bezwen rode kwa ki ou pei i kapab fer pour ou me rode kwa ki ou, ou kapab fer pour ou pei.”

Frer ek Ser, ozordi, an Zanvye 2021, nou lo sa staz annou rode kwa ki nou kapab fer pour nou pei. E nou pou demande ki tou bann dimoun ki lwe swa batiman kot nou met biro gouvernman ki annan tro bokou, ki nou bezwen koupe, oubyen bann lakaz ki gouvernman i lwe, nou pou demann zot pour zot donn nou en discount dan sa moman difisil.

Mr Speaker, letan mon pe koz lo bann depans, mon a zis donn zot enn de sif ki nou’n vin zwenn. Zis pour lakaz ki gouvernman i lwe, toulezan i ariv 125 milyon roupi. Pour bann etranze sa. Bann biro ki gouvernman i lwe i ariv 187 milyon roupi. Sekirite kot bann lekol, kot bann lenstitisyon gouvernman 195 milyon roupi. Zis sa 3 sif ki mon’n donn zot la i ariv 507 milyon roupi. Eski nou pei i kapab kontinyen pey sa? Larepons se non. Nou pou bezwen koupe.

Part rental; bann dimoun ki gouvernman i pey lanmwatye zot lakaz, avan Zen ti annan 160 dimoun ki ti lo part rental anmezir ki eleksyon in arive, bal in ganny donnen menm. Ozordi i annan plis ki 300 dimoun ki gouvernman i donn zot part rental e sa i en sonm ki depas 1 milyon roupi tou le mwan. Sa proze zis avan eleksyon ki pou ganny vot ti dir donn tou dimoun ki annan en loan 25% discount, in kout gouvernman 42 milyon roupi. Letan ou azout tou sa bann sif ansanm mon bann frer ek ser, i vin en ta milyon.

E la mon pou dir zot mon bann frer ek ser, ki letan minis i a prezant bidze, nou’n sey fer tou keksoz ki nou kapab pour nou koupe, pour nou redwir. E menm pour nou regarde ki mannyer nou kapab ferm serten lorganizasyon e wi pandan sa mwan Fevriye i annan serten lorganizasyon paraetatik ki pou fermen e sa i ava fer lekonomi. Zis bann board, mon ti nonm sa en fwa dan mon premye diskour, sa ki nou’n konte, i annan 108 board dan nou pei. E sa 108 board i kout gouvernman 36 milyon roupi dan en lannen. E la mon kapab dir zot toudswit, noun deza konmans fer en travay pour nou koup sa bann board. I annan bann lalwa ki pou vin devan zot isi kot zot pou vwar ki board pe ganny koupe, akoz i annan bokou lenstans kot travay i kapab fer san en bann board. Bann civil servants ki pas zot letan dan miting board, akoz zot lo plizyer board pandan ler travay, zot pa pou ganny peye board fees. Se zis si miting i ganny fer andeor ler travay. E pour sak fwa ki zot asiste, akoz i annan serten dimoun zis i ganny son larzan i pa asiste bann miting, ouswa bann board zot menm zot, zot pa zwenn. Alors tousala pou ganny fer pour nou kapab anmenn nou pei pli devan. Bann lenstitisyon ki pou fermen, zot responsabilite ava fasilman kapab ganny partaze avek bann lezot.

 

Lavenir Air Seychelles

 

Moman in arive osi dan sa lespri pour nou realist, ozordi Air Seychelles i reste en gro problem pour nou pei. Air Seychelles i drwa plis ki 800 milyon roupi an loan e Air Seychelles i pa kapab soutenir son lekor. E dan bidze ki pe vin devan zot, Air Seychelles pe rod laprouvasyon en lot 109 milyon roupi zis pour pey saler bann travayer. Frer ek ser, nou bezwen pran en desizyon e sa gouvernman ki mon dirize i en gouvernman ki pran desizyon. E pour le moman mon pe dir avek zot, mon ti a kontan ekout zot letan zot pe fer zot bann larepons dan lafason ki zot koz lo Air Seychelles. Eski moman pa in arive pour Air Seychelles port son latansyon plis lo domestik avek ground handling e pour nou les ale sa bout enternasyonal akoz se li ki a pe kout nou pei sa ta milyon roupi. Sa i kestyon pour zot reponn e nou ava ekout zot.

Dan sa menm lespri letan nou pe koz lo nou lekonomi e parey zot in aprann pour dir nou anvi vreman vwar nou lekonomi repran, nou’n deza annonse ki dezorme touris ki’n ganny son vaksen apre de semenn i kapab antre dan pei san ki i bezwen fer karantenn. Nou’n osi anonse e nou target se pour nou par dan milye Mars oubyen nou apel li dan mwan Mars pour nou kapab letan nou’n achieve herd immunity, pour nou kapab re-ouver nou bann frontyer pour ki touris i kapab vin dan pei san ki zot kapab pas atraver karantenn e zot a kapab enjoy nou labote ek nou lospitalite. Ankor enn fwa i annan bokou travay ki pe ganny fer e tousala se akoz nou rekonnet ki anmezir ki lapes i kontinyen fer progre pour le moman se nou lendistri touris ki ankor en lendistri ki pli byen organize. Alors, tousala i bann fason kot nou pou kapab ranforsi nou lekonomi, anmezir ki nou atir lenvestiser, anmezir ki nou pey taks ki nou devret peye, anmezir ki nou fer tou sa ki nou devret pe fer.

 

FA4JR

 

Donk, dan sa konteks letan nou balans osi sa ki nou napa nou ariv lo sa size FA4JR. FA4JR bann ki ti dan 6enm Lasanble savedir enkli mwan, nou konnen pour dir nou ti met en bidze e sa progranm ti sipoze ale ziska Desanm. Me ankor enn fwa, politik in gat tou keksoz kot en moman ti a pe fer serten scrutiny apre sap li nou’n ariv pli pre ek Oktob, tou tiyo in ganny large. In dir pa bezwen fer ankor sa scrutiny. Nenport dimoun ki oule vin devan zot ava ganny peye e sa in fer ki larzan in devide. E lepep Seselwa in vwar atraver tou sa bann demars. E si mon mansyonn sa pep Seselwa, Mr Speaker, bann manm Lasanble se akoz mon anvi dir avek zot ki mannyer sa gouvernman avan pa’n azir dan en fason responsab. I pa’n regard pli devan, i’n plito mazin an term ganny en eleksyon. Be mwan mon pa pe mazin an term ganny en eleksyon mwan. Mwan mon lentere se ki mannyer sa pei ki apel Sesel i bouze. Ki mannyer nou partaz sa larises ki pei i prodwir. Mwan mon pa rod deba pour mwan vin Lider en parti politik. Mon pa pe rod lanbisyon. Mwan, zot in donn mwan sa poursantaz 55% e apre sa zot in elekte en mazorite LDS dan sa lasanble pour nou kapab vin travay pour sa pei e alor annou kontinyen travay dan sa direksyon silvouple.

Donk Mr Speaker, dan mwan Zanvye FA4JR pou ganny peye parey ti ganny peye an Desanm e sa nou pe fer li avek bokou soufrans konman en pei. Me nou pa anvi ki dimoun i zis perdi lanplwa akoz nou’n ariv le 22 la, pou mal pour nou anons en keksoz pli strikt. Mon konnen pour dir Minister Lanplwa avek Sosyal pe travay lo la. An Fevriye e an Mars, sa sonm ki ganny peye pou koupe. I pa pou koup a 100% me i pou redwir e Minis Finans i ava annons sa. Me, aparti le 1 Avril 2021 sa scheme FA4JR pou nepli egziste. Tou dimoun ki lo FA4JR ozordi zot ava ganny lankourazman pour zot ganny en lot plas travay. Me mon bezwen osi dir ki malerezman i pa’n annan ase sipervizyon lo sa scheme FA4JR. Mon pa kapab ganny en konpran ki mannyer serten lorganizasyon, spesyalman dan lendistri touris, in kapab pe resevwar FA4JR me anmenmtan pe kontinyen anploy etranze. Me non selman anploy etranze, me pe demann renouvleman zot GOP oubyen pli pir ankor, pe apply pour nouvo GOP. Mon pa ganny en konpran mwan sa bann kalite keksoz! Parske i pa azoute. I annan en keksoz ki mal kek par. Be nou, nou anvi vin konman en gouvernman ki serye e avanse. Donk, FA4JR zot ava ganny plis detay par ki poursantaz ki i pou ganny redwir me selman mon kapab dir avek tou bann anplwayer, tou bann travayer ki aparti le 1 Avril FA4JR konman en scheme kot gouvernman i asiste sekter prive pou ganny aboli. I pou nepli egziste.

 

Koripsyon

 

Anmenmtan Mr Speaker, parey mon’n koze oparavan, mon’n dir ki i enportan pour nou lager kont koripsyon. E koripsyon, i annan en kantite. Se letan mon’n asiz dan sa sez ki mon’n dekouver ki kantite koripsyon i annan. E pour sa, nou pou ranforsi Anti-Corruption Commission e sa board ki ozordi i resevwar en sonm 1.8 milyon roupi pou ganny dizourd. Nou pou anmenn bann lamandman dan lalwa Komisyon Anti-Koripsyon e nou pou demande ki sa board i ganny retire e ava ganny ranplase avek en striktir ki ava ganny anonse. Me selman nou pa pou tire sa larzan avek Komisyon Anti-Koripsyon. Nou pou servi sa larzan pour nou pey 7 envestigater kapab fer plis travay e si nou’n pran sa desizyon – e la mon espere ki Madanm May De Silva konman CEO pe ekout mwan byen – nou pou ekspekte rezilta! Nou pou ekspekte ki sa bann laliny koripsyon i ganny en lenvestigasyon apropriye e rezilta i ganny anmenn devan. E mon’n deza dir ki lalwa ki par lao nou tou. E letan mon pe dir lalwa i par lao nou tou, mon dir tou dimoun ki pe ozordi antreprann bann aksyon koronpi, mon pe dir avek zot garazot parske apre sa pa bezwen vin kot MNA, pa bezwen vin kot mwan akoz lalwa ki pou diriz tou keksoz. Mon anvi pandan sa lannen 2021 war rezilta e si lafen 2021 nou pa war rezilta, letan mon ava fer SONA an 2022 mon ava dir zot sa Komisyon Anti-Koripsyon pe fermen.

 

Lapel pour en politik serye

 

Donk Mr Speaker ozordi nou bezwen travay serye. Lo en kote nou pe dir linite pour nou pep. Tir politik kot i pa devret ete. Vin avek politik serye. Nou annan nou en demokrasi kot lopozisyon i annan tou posibilite pour li fer son kontribisyon. I kapab fer son kontribisyon, personn pa pou swiv ou. Personn pa pou ekout ou telefonn. Pou napa okenn tonton makout ki pou fer letour ou lakaz aswar. Ou kapab dir sa ki ou oule me selman pa bezwen fer okenn incitement akoz sa ou ava pe sot balizaz en pti git. Lopozisyon, mon demann zot ozordi pour zot osi tou anmenn en kontribisyon serye. E la mon anvi dir Onorab Gill, felisitasyon mon frer! Mon admire ki mannyer ou pe travay e mon admire ki mannyer nou de nou pe travay. Mon apresye ki mannyer ou antre dan ou kominote e letan lopital Baie Sainte Anne i bezwen keksoz, mon vwar ou ansanm avek lezot lo Praslin Business Association ek bann lezot endividi pe vini akoz ou annan en leker pour ou distrik. Si nou tou nou ti travay avek sa lespri nou ti pou avanse. Donk, nou bezwen met dekote sa bann politik ki pa pou anmenn nou ansanm konman en pep.

 

En warning final pour bann trafiker drog

 

Katriyenmman letan nou pe dir nou pep nou bezwen vin en pep ki travay, annou sakenn ankouraz dimoun pour travay. Annou sakenn met en zefor pour nou fer sir dimoun i travay. E lo lot kote, la mon lans en lot challenge e tou dimoun konnen ki pour dir ozordi drog in vin sa eleman dan nou sosyete ki pe retard nou bann zenn. E, mon’n donn warning, mon ti vin isi an Novanm, mon’n donn warning. Lo lezot plato, mon’n donn warning. Ozordi mon anvi donn warning final. Mon anvi dir avek tou bann trafiker drog zot in fini ganny zot dernyen warning. Silvouple, aret anpwazonn nou bann zenn. Nou pe vin apre zot. E nou pe vin apre zot san pitye. Nou pe vin apre zot pour nou liber nou bann zenn. Sa bann zenn ki zot in vin fer bann lesklav avek. Nou pa pou regarde kote ou ete. Nou pa pou regarde ki parti politik ou ti vot pour. Nou pa pou regarde ki fanmiy ki ou sorti ladan. Nou pe vin apre ou. Me la mon anvi osi dir avek ANB, zot osi tou nou pe vin netway zot. Nou pou bezwen annan nou en lorganizasyon ki konbat kont drog e non pa ki bann akonplis bann trafiker. Alors, si ou dan ANB ozordi e ou travay se konman en akonplis, mon ti ava konsey ou, ozordi Vandredi. Lendi bomaten al kot Komisyonner e prezant ou demisyon. Sa i ava meyer keksoz pour ou fer.

Nou pou, anmenmtan, e mon kontan ki Sef Ziz i la, parey pe dir dan mon rol konman Sef Deta, mon anvi osi dir avek Sef Ziz, zidisyer i bezwen li osi zwe son rol dan en fason efektiv. Zidizyer Msye Sef Ziz fodre pa i enplike dan koripsyon. Mon ti ava demande ki nou ganny nou en zidisyer ki vreman delivre lazistis. Ki ed nou pour nou atenn sa bann standar ki nou pe rode. E mon oule fer en lapel osi avek tou bann ziz, e parey ou konnen Msye Sef Ziz ou avek mwan nou’n annan bokou konversasyon. Mon’n osi annan konversasyon avek Prezidan Lakour Dapel e mon’n met klerman devan zot ki dan mon responsabilite mwan mon bezwen asire ki pour dir pei i mars lo en standar ki akseptab. E mon annan tou konfyans ki sa nouvo zidisyer i ava kapab fer sa travay pour ede dan lalit pour nou kapab ariv standar ki pli o.

 

Konklizyon

 

Mr Speaker mon realize ki mon’n koz pour pros enn erdtan edmi. E letan mon pe konklir mon anvi ankor enn fwa fer en lapel pour linite dan nou pei. Fer en lapel pour rekonsilyasyon serye dan nou pei. Mon fer en lapel pou nou retrourn ankor lo Preanbil nou konstitisyon ki fer nou sa ki nou ete konman en pep. En pep fyer ki’n sorti dan tou kwen dan lemonn. En pep fyer avek tou son bann krwayans relizye pour nou rekonnet kanmarad e pour nou viv dan larmoni. En pep ki devret debout fyer letan i tann son lim nasyonal i zwe, akoz sa lim nasyonal i devret bat dan pli profon son leker. En pep ki letan i regard son paviyon i realize ki se sa senbol ki ini nou tou. Alor lepep Seselwa mon demande ki nou kontinyen viv dan larmoni, nou kontinyen viv dan respe. E toulezour letan nou leve nou rode ki mannyer nou kapab fer sa pei bouz pli devan. Nou rode ki mannyer nou kapab fer ki sak zanfan Seselwa i ava kapab ganny sa ki meyer. Ki larises nou pei i ava ganny partaze avek tou son zanfan.

Wi Mr Speaker, mon anvi letan mon pe terminen swet ou bonn sans dan ou travay ki ou annan pour fer letan ou pe diriz Lasanble Nasyonal. Mon konnen ki byento la zot pou annan bann travay serye spesyalman letan zot ava pe regard bidze me anmenmtan osi mon konnen ki pour dir ki lepep Seselwa i kontinyen regard ver zot pour direksyon konman bann manm Lasanble. Kontinyen fer sa bon travay ki zot pe fer. Kontinyen ekout lepep Seselwa e annan sa lasirans ki pour dir zot annan zot en gouvernman ki pou ekout zot. En gouvernman ki pou pare pour donn zot koudmen. En gouvernman ki pou akonpanny zot.

Mr Speaker mon’n debout toultan pour lademokrasi, pour laliberte e pour loportinite egal pour tou zanfan Seselwa. Ozordi ankor enn fwa, mon rekomet mon lekor pour sa bann menm prensip. Zot kapab reste asire ki zot annan en dirizan ki ekout tou dimoun avek menm zorey. En dirizan ki anvi vwar nou pei pas atraver sa kriz ekonomik, oubliy sa sitiasyon COVID e debout fyer konman Seselwa. Mon termin avek parol sa poem ki sa zenn Amerikenn ti resite zour ki Prezidan Biden ti vin Prezidan. Sa fraz ki’n tous mwan plis i dir: “There is always light if only we are brave enough to see it. If only, we are brave enough to be it” andotmo, “I toultan annan lalimyer si nou ase brav pour nou vwar li. Si selman nou ase brav pour vin sa lalimyer.” Ki nou tou dan nou pei Sesel nou ganny sa kouraz pour nou vin sa lalimyer, pour ekler nou pep, pour fer nou nasyon mars pli devan e mon demande ki nou mars dan sa lalimyer e ki nou demann Bondye Tou Pwisan pour beni nou, pour beni nou pei ozordi e pour touzour.

Mersi bokou.

 

More news