Follow us on:

Facebook Twitter LinkedIn YouTube

National Assembly

Minister Lasante in fer 26,752 tes pour detekte viris VIH lannen pase |29 November 2019

Minister Lasante in fer 26,752 tes pour detekte viris VIH lannen pase

Minis Adam

Minister Lasante ti lannen pase fer 26,752 tes pour detekte viris VIH ki koz maladi Sida e sa minister e tou bann lorganizasyon enplike dan sa lalit kont sa viris e osi maladi Sida pe kontinyen entansifye zot zefor pour asire ki plis dimoun i konn zot stati.

Minis responsab pour Lasante Msye Jean-Paul Adam ti donn sa bann lenformasyon dan en deklarasyon ki i ti fer yer bomaten dan Lasanble Nasyonal pour koensid avek Lazournen Enternasyonal VIH/Sida le 1 Desanm ki tonb sa Dimans. Dan son deklarasyon, Minis Adam ti osi koz lo sitiasyon aktyel e plan stratezik pour lit kont VIH/Sida.

Minis Adam ti akonpanyen dan Lasanble par sef ekzekitif Konsey Nasyonal pour Sida Dokter Anne Gabriel.

Minis Adam ti rekonnet e salye tou zefor e tou travay ki pe ganny fer dan pei par tou sitwayen pour adres problenm VIH ek Sida.

«Mon salye tou bann travayer lasante ki kontinyen reste angaze e determinen pour fer sa diferans avek konpasyon. Mon salye bann dimoun ki pe viv avek VIH e zot fanmir ki demontre sa rezilyans avek kouraz pour fer fas avek sa maladi. Mon salye bann lorganizasyon dan sosyete sivil ki solider avek bann dimoun ki pe viv avek VIH e Sida. Mon osi remersi e salye sa parternarya ki nou annan avek Lasanble Nasyonal pour fer fas avek size VIH/Sida isi dan nou pei, dan larezyon osi byen ki lo nivo enternasyonal kot Sesel in asire ki sa size i reste enn ki primordyal,» Minis Adam ti dir.

Minis Adam ti eksprim lapresyasyon ki Lasanble Nasyonal in pran en poz dan deba enportan lo alokasyon bidze pour permet en refleksyon lo VIH/Sida.

«Nou travay pour adres VIH/Sida i pli enportan ki zanmen e avek ladopsyon nou plan stratezik lo VIH/Sida e epatit viral sa lannen, nou pe mark en moman avek bokou lespwar baze lo progre remarkab ki pe ganny fer me osi en moman pour reflekte lo lanpler sa problenm lo lasante e byennet nou nasyon,» minis ti dir.

Minis Adam i dir ki sa plan stratezik i fonde lo bi son minister pour atenn lobzektif global lo sa trwa sif kle: ki 90% nou popilasyon i konn son stati VIH/Sida, ki 90% dimoun ki annan VIH/Sida i lo tretman e ki 90% dimoun ki lo tretman i annan en nivo sipresyon viral kot sa maladi i nepli detektab.

«Nou’n fer bokou pa an avan depi ki premye ka VIH ti ganny detekte isi an 1987 e ozordi nou ofer tes VIH konman en routin e konman en parti entegral nou sistenm lasante. Nou fer bokou zefor pour sansibiliz nou popilasyon e kantite tes in ogmante. An 2018 nou’n fer 26,752 tes VIH. Pour nou vreman asire ki 90% nou popilasyon i konn son stati, nou bezwen ranforsi nou zefor pour ogmant sa bann tes e nou bezwen pli byen tous bann popilasyon a risk e nou bezwen osi asire ki bann ki pa’n zanmen fer en tes i fer li. Annou fer li en pwen pour nou ankouraz en dimoun ki pa’n zanmen fer son tes pour fer sa pa,» Minis Adam ti dir.

«Parmi bann mezir ki nou’n pran, nou’n entrodwir bann tes rapid ki donn rezilta pli vit, e ki ganny servi dan bokou nou bann levennman sansibilizasyon. Nou pe entrodwi tes VIH/Sida konman en tes ki disponib atraver nou progranm tes medikal dan bann lekol. Nou osi ofer tes VIH/Sida konman en tes de baz pour bann manman ansent. Sa i donn lokazyon osi pour teste bann partner – me nou vwar ki lakantite partner ki fer sa tes i touzour ba – malgre ki nivo parmi bann manman i tre o – 99.5%. Lorganizasyon Mondyal Lasante in konmans prosedir an 2018 pour sertifye Sesel konman en pei ki’n elimin transmisyon VIH ant manman ek zanfan. Nou pe osi konmans en proze pilot pour dimoun kapab fer zot tes zot menm, san ki sa i bezwen ganny fer dan prezans en travayer lasante. Nou pe finaliz bann gidans neseser, e sipor neseser pou fer sa.

«Nou’n adopte nouvo gidans lo tes ek tretman osi an 2019 ki pou ranforsi loportinite pour nou ogmant lakantite tes ki nou fer. Travay pour ogmant lakantite tes i osi mars ansanm avek nou bi pou redwir lakantite nouvo ka VIH/Sida,» Minis Adam tio dir

In osi fer resorti ki enn bann pwen fondamantal se pour kontinyen met lanfaz lo lenportans proteksyon pandan relasyon seksyel.

I dir zot pe fer sa atraver ranforsman ledikasyon seksyel e reprodiktiv dan bann lekol.

«Nou osi asire ki kapot i aksesib dan tou nou sant lasante gratwitman. An 2018 nou’n distribye 434,820 kapot. An 2019, ziska le 26 Novanm, nou’n distribye 442,804. Nou pe vwar ki metod transmisyon pe osi evolye rapidman. Resaman, group pli a risk pour VIH/Sida ti bann dimoun ki pe enzekte drog e ki ti pe servi bann sereng enfekte. Depi 2016, nou’n konmans progranm lesanz sereng lo en baz pilot. Lazans prevansyon e reabilitasyon drog, APDAR in osi elarzi progranm ‘methadone’ ki’n permet bokou sa bann dimoun pli a risk swiv tretman e redwir zot risk pour retransmet VIH/Sida. Rezilta sa bann mezir se ki an 2018, lenfeksyon liye avek litilizasyon drog in redwir, e se transmisyon par aktivite seks ant eteroseksyel ki premye mod transmisyon,» Minis Adam ti dir.

Minis Adam i azoute Minister Lasante pe osi ofer opsyon pour dimoun a risk ganny akse avek tretman ki a apel ‘PREP’ – en latizann ki en dimoun a risk i kapab pran pour redwir son risk lenfeksyon.

I dir zot pe osi vwar rezilta pozitiv an sa ki konsern nouvo ka Epatit C. An 2017, nou ti rikord 186 nouvo ka Epatit C. Sa in redwir ziska 86 an 2018. En rediksyon plis ki 50%.

Sa rediksyon pe kontinyen ganny vwar an 2019, avek 46 ka ki’n ganny rikorde ziska Septanm sa lannen.

Minis is dir sa i pozitiv e i demontre sikse bann mezir ki’n ganny pran vizavi popilsayon ki ti pli a risk. Me lefe ki transmisyon i aprezan konsantre atraver relasyon eteroseksyel, i demontre ki si napa pli gran litilizasyon proteksyon dan relasyon seksyel, ki sa maladi pou kontinyen propaze.

E nou pe kontinyen vwar logmantasyon dan lakantite ka ki ganny rikorde.

An 2018, 120 nouvo ka in rikorde. An 2019 ziska Novanm, nou’n rikord 99 nouvo ka.

Minis Adam i dir ki fodre nou tou nou konpran e konnen ki VIH/Sida i en maladi ki kapab afekte nenport ki. I pa en maladi ki konsantre parmi droger, oubyen parmi dimoun ki dan prostitisyon, oubyen parmi zonm ki fer seks avek zonm. I en maladi ki repann dan tou nou popilasyon san distenksyon.

«I enportan ki mon met lanfaz lo sa, akoz malerezman, sa lide ki HIV/Sida i afekte zis serten dimoun i kontinyen repann parmi serten dan nou popilasyon. Nou anvi fer kler ki Sida i konsern nou tou. Nou tou nou a risk. Nou tou nou bezwen fer zefor pour redwir sa risk. Sesel nou pratik en sistenm lasante baze lo akse iniversel. Tou Seselwa i annan akse avek menm tretman ek latizann – e kot i konsern VIH/Sida sa pa en leksepsyon.

«Nou’n met bokou lanfaz lo ogmant lakantite dimoun ki lo tretman. Ozordi, si en dimoun pe pran son tretman byen, i kapab viv en lavi normal. Sa tretman i kapab menm pli senp ki serten lezot tretman pour maladi kronik. Nou ofer tretman avanse, baze lo en sel pilil par zour dan lamazorite ka. Me i enportan pour note ki sak pasyan i annan son spesifisite e i bezwen pran tretman baze lo son sirkonstans spesifik.

«A lafen Oktob 2019, 84% pasyan ki’n ganny dyagnoz avek VIH i lo tretman anti-retroviral. Sa i en amelyorasyon konsekan. An 2017, 62% pasyan ti lo tretman.                        

«Anplis ki sa, rezilta bann pasyan ki lo tretman i vreman ankourazan. 91% pasyan ki lo tretman i annan en sipresyon viral. Sa i vedir lo sa trwazyenm target nou dan bon direksyon. Sa i osi vedir ki parmi bann dimoun ki’n fer tes e konn zot stati e antre lo tretman, zot annan sa lasirans ki zot kapab viv en lavi normal. Zot kapab annan en fanmiy. Zot kapab travay. Zot kapab kontribye dan sosyete.

«Pour tretman VIH/Sida, i en tretman pour en maladi kronik. Savedir i en tretman pour lavi diran. Me bann dimoun ki swiv zot tretman byen, zot pa pou annan okenn lefe negatif siplemanter. Dan bokou ka, zestyon VIH/Sida avek bann tretman modern in vin plis fasil ki bokou maladi non-kominikab.

«Danze i reste ki en dimoun ki annan VIH e ki pa ankor fer son tes, i kapab pozitiv pandan plizyer lannen avan ki i montre okenn sentonm. Ankor lenportans pour demann tou dimoun pour fer zot tes. Mon sezi sa lokazyon pour mwan osi fer en lapel pour nou kontinyen lite kont diskriminasyon. I malere, me diskriminasyon i reste en baryer mazer anver zestyon efikas VIH ek Sida. Nou bezwen kas sa baryer.   Serten dimoun ki seropozitiv in partaz zot difikilte avek nou. Si zot ganny en lanplwa souvan zot vwar zot anplwayer pe rod leskiz pour pous zot dan travay. Letan zot vin devan pour koz lo sa maladi, apre i annan dimoun ki ezite ofer zot serten servis.

«Annou debout for, ansanm, pour nou dir ki napa plas pour diskriminasyon dan nou sosyete. Nou pa kapab diskrimen kont bann dimoun ki ganny afekte par sa maladi – sa bann dimoun i nou frer ek ser, nou kouzen, nou kouzin – zot bann manm dan nou fanmir.

«Nou bezwen osi elimin tou form diskriminasyon dan nou sosyete. Dekriminalizasyon omoseksyalite an 2015 i en gran pa an avan. Me diskriminasyon i persiste. E pour nou kapab ofer servis dan en fason efikas, nou bezwen asire ki nenport ki i kapab vin devan, nenport son seksyalite, e ganny sipor. Annou pa pous sa kestyon akote. Nou bezwen osi rekonnet bezwen bann manm nou sosyete ki trans-zanr, e osi asire ki zot annan akse avek servis apropriye.

«Sa bann group i bann group ki pli vilnerab vizavi VIH/Sida akoz souvan zot ezite pour vin devan. Ozordi i en loportinite pour nou dir ki nou ofer tou nou sipor e solidarite, e ki zot bezwen ganny adrese e i enkli dan plan stratezik lo VIH/Sida. Nou plan stratezik i ankre lo en lapros drwa imen. Nou ranforsi drwa tou nou sitwayen pour ganny akse avek servis ki zot bezwen. Nou ranforsi drwa sak sitwayen pour kapab ganny en tes rapid pour VIH, e pour ganny rezilta rapid. Nou ranforsi drwa sak sitwayen pour ganny akse avek tretman apropriye. E nou ranforsi drwa sak sitwayen pour zouir en lavi konplet, avek tou loportinite ki nou pei i ofer, san baryer e san diskriminasyon. Nou’n fer bokou progre. Me risk i touzour la. E risk i kontinnyen evolye.

«Malgre progresyon sa maladi, nou kapab vwar bann aksyon ki fer en diferans. Nou demann en responsaibilite personnel – e en responsabilite partaze. En langazman pour ki prosen zenerasyon dan nou pei i kapab viv san VIH/Sida.

«Nou eksprim nou solidarite avek tou dimoun ki pe viv avek VIH/Sida. An soldarite, nou tenir for pour fer sa diferans ki nou bezwen fer dan nou pei,» Minis Adam ti konklir.

 

Sours:   Deklarasyon Minis Lasante Jean-Paul Adam devan Lasanble Nasyonal

 

 

 

 

 

More news